BLOG SLATKOVAC_naslovna
SLATKOVAC – MESTO GDE SE SPAJAJU PROŠLOST I BUDUĆNOST

Postoje te neke priče koje je gotovo nemoguće ispričati, i mesta koja je, i rečju i slikom, jako teško opisati. Jer, kako čitaoca vratiti u detinjstvo, dočarati mu ležanje na travi brojeći oblake sa slamkom u ustima, udisanje mirisa bakine kuhinje pomešanog sa onim rascvetalog cveća posađenim u starom loncu na tufne, koji, eno ga, baš tamo stoji, pored praga na kome se na suncu izležava pas Meda, osluškivanje tišine i žubora potoka, njihanja grana i šuštanja lišća pod nogama…  Kako se vratiti u vreme kad smo duvali maslačak pa od njegovih grančica pravili lančiće, a od poljskog cveća venčiće? Kako osetiti mekoću bakinog jorgana – dunje, lakog kao paperje a toplog kao majčino krilo, pod kojim spavaš kao na oblaku u velikom, drvenom krevetu dok napolju sve živi i teče i cvrkuće i šuška a samo vreme kao da stoji?

SLATKOVAC_slat11

Najteži zadatak pred onim ko želi da ispriča priču o Slatkovcu je izabrati fotografije. Zaista. Ono što oko vidi deset je, ma pedeset puta istinitije, vernije, lepše, upečatljivije. Jer, atmosfera se ne da uhvatiti objektivom, a ljudi se ne mogu opisati fotografijom. Naročito ne ljudi kao što su Kneževići. Ljudi koji su se zajednički, porodično, odvažno, pre više od decenije upustili u pravu avanturu i, na više od dva veka starom ognjištu svojih predaka u Latkovačkom zaseoku Kavrići, koji je do pre dve decenije bio tek jedan od mnogih zapuštenih i napuštenih zaselaka, odlučili da ostvare svoje snove i žive svoju bajku. Kneževići su strpljivo, dugo, teško i uporno radili, ništa nisu srušili, sve su obnavljali, ambare, štale, kuće napravljene od blata, slame i drvenih greda polako su pretvarali u predivne domove – Crvenu, Plavu, Zelenu, Drvenu kućicu…baš kućicu, onu u kojoj se osećaš kao svoj na svome. I posle jedanaest godina od otvaranja ovog predivnog bega od užurbane gradske vreve, oni i dalje nadograđuju svoj kutak.

SLATKOVAC_slat22

Iz sopstvene organske bašte koju sestre Tanja i Sanja, uz nesebičnu pomoć i podršku najstarije sestre Ane i roditelja, neguju kao i čitav Slatkovac, na trpezi u restoranu ovog neobičnog etno kutka služi se najkvalitetnije, organski gajeno povrće. Tu je i voće, tu su konji, koze, pilići, ljubimac i domaćin, predivni pas Meda, i svi su uvek spremni za maženje, šetnju a povremeno se i sa njima može mudro prozboriti koja. A, da, ono što vam nismo rekli: trpezarija koja se veoma lako pretvara i u salu za sastanke, seminare, uveče u mesto za provod i muziku, preko dana u bioskop za decu, do početka dvadesetog veka bila je dnevni zatvor župskog okruga, deo sudnice koja se nalazila u Crvenoj kući. Prozori i rešetke na njima i dalje su tu, nedirnuti i osveženi, i kao raritet i kao podsetnik.

Preko dve stotine godina istorije, na hiljade zanimljivih priča, još više sjajnih ljudi koji su u njemu živeli makar i jedan dan, učinili su Slatkovac mestom koje svi koji jednom dođu uvek smatraju svojim domom. I to je ono što ga čini poptuno savršenim.

SLATKOVAC_slat28

Svoj san, svoj Slatkovac, Kneževići ne bi menjali ni za šta. Ni za kakav život po svetskim metropolama, ni za kakvo blago, jer oni svoje blago već imaju. Kada smo Sanju Knežević, koja je zvanično Izvršna direktorka etno-sela Latkovac, jer neko ipak direktor biti mora, zamolili da sa nama podeli svoju priču – kako se i zašto upustila u sve ovo, stidljivo je, iako je i bukvalno Žena Zmaj, ambasadorka ženskog preduzetništva i dobitnica bezbroj priznanja iz Evrope i svoje Srbije, izjavila:

“Što duže živim svoju Slatkovačku priču, to više mislim da se ništa ne događa slučajno. Ovo je jednostavno moralo da se desi. Da selo oživi. Da se tradicija očuva. Pričamo o obnavljanju sela, o razvoju turizma, a u praksi je to jako teško, prepreke su brojne, naročito za one koji tek počinju. I bilo je jako teško. I dalje je teško. Ali, kada sada pomislim na to, opet bih, bez razmišljanja, uradila isto. Opet bih krenula istim putem. Jer, Slatkovac je moj dom. Dom moje porodice. Mi smo neverovatno bliski, uvek smo to bili, iako je ovo vreme koje ljude otuđuje. Ali, Slatkovac nas je, ako je to moguće, zbližio još više, dao nam mogućnost da ostvarimo svoje snove, sačuvamo ognjište predaka, otrgnemo jedno vreme od zaborava, upoznamo mnogo divnih ljudi i učinimo puno dobrih stvari, i kao porodica, i kao deo društva i našeg Latkovca u kome živimo. Jer ovo je naš dom, naša bajka”, sa ponosom kaže Sanja.

Danas je Slatkovac prerastao u turističko kulturni centar,  stalno otvoren za mnogobrojne goste iz čitavog sveta. U jedanaest soba u svakom trenutku može da boravi dvadeset pet gostiju, a tu je i apartman u Drvenoj kućici. Slatkovac ima i svoju biblioteku: Bogata riznica sa više od tri hiljade knjiga namenjena je svim gostima sela koji žele da, i tako opuštenu, atmosferu u selu učine još opuštenijom i mirnijom.

Neobično selo ima i neobičan dućan: Ono što ga čini posebnim je njegova ponuda, koju čine eksponati čijom kupovinom gosti pomažu rad Društva za mentalno nedovoljno razvijene osobe iz Aleksandrovca, koje svoje radove izlaže u etno dućanu. Tu su takođe, rukotvorine divnih dama iz Etno mreže Rasina iz Kruševca, kao i proizvodi domaće slatkovačke kuhinje  (slatko, džemovi, pekmezi, ajvar…).  Zahvaljujući razvoju Slatkovca meštani svoje proizvode  voće, slatko, dunje, med sada plasiraju u etno selo bez odlaska na pijacu u Aleksandrovac. U šali se kaže: Ako vas priznaju u svom selu onda je to pravi uspeh. Kneževići onda definitivno mogu da se ponose svojim domom.

SLATKOVAC_slat23

Slatkovac je oaza za domaće i strane turiste, ali i mesto u koje dolaze književnici, muzičari, naučnici i slikari za koje je svaki detalj iz etno-sela inspiracija. Letnja scena nad jezercetom mesto je brojnih kulturnih dešavanja: slikarske kolonije, festivala Zvuci sećanja i Etnovizije, na kojoj se u izvornom stvaralaštvu takmiče najmlađi iz čitavog Rasinskog okruga, a razne radionice održavaju se u Slatkovcu tokom čitave godine. Šetnje živopisnom okolinom, branje lekovitog bilja, šumskih plodova, bavljenje sportom i rekreacijom, radionice starih zanata, obilazak obližnjih manastira, srednjovekovnog  grada Koznika i brojnih vinarija, samo su  deo ponude ovog čarobnog mesta.

Zaseok čini pet kuća, štala i ambar. Preživeo je oba svetska rata i sa sobom nosi veoma dugu i zanimljivu istorijsku priču. Ovaj deo sela naseljavala je familija Kavrić iz porodice Knežević. Žitelji sela bili su veoma cenjeni i poznati vinari, poljoprivrednici, zanatlije i umetnici. Zaseok ima burnu i bogatu istoriju, a najveće bogatstvo njegovo su bili ljudi. Tokom Drugog svetskog rata u zaseoku je živelo 37 stanovnika koji su se bavili vinogradarstvom i poljoprivredom, a među njima je bilo i vrsnih umetnika.

SLATKOVAC_slat7

U Latkovcu je za vreme Drugog svetskog rata boravilo nekoliko jevrejskih porodica. Među mnogima, izdvaja se porodica Ladislava Deutscha. Ladislav i njegova supruga Julija Dresner radili su kao lekari u Aleksandrovcu. Aprila 1941. godine, dolaskom nemačkih trupa i objavljivanjem protujevrejskih propisa, otpušteni su sa posla. Morali su da napuste svoj stan. Našli su privremeno sklonište kod poznanika. No, saznavši da nemačke patrole traže Jevreje koji se skrivaju u tom kraju, napustili su dom svojih prijatelja, da ih ne bi izložili opasnosti. Lutali su po šumama. Julija je tada bila u drugom stanju i nije mogla da nastavi sa tim kilometarskim marševima i skrivanjima pod vedrim nebom, te je odlučila da siđe u Aleksandrovac. Porođaj je počeo i Julija se, uplašena i sama, sakrila u neki ćošak, spremna da se porodi tamo. Srećom su je našli Kneževići i doveli je u zaseok Kavrića, gde se 4. marta 1943. porodila, rodivši sina Ilana. Domaćini su joj nudili gostoprimstvo, ali Julija nije htela da i oni nastradaju, pa ih je napustila. Njeni novi prijatelji, porodica Kneževic, nisu je napustili, pronalazili su joj nova skrovišta i donosili hranu. Godine 1951. Julija, koja je ostala u međuvremenu udovica, zajedno sa sinom Ilanom otisla je u Izrael. Tamo je bila lekar Kupat Holima u Jerusalemu. Sin Ilan osnovao je porodicu i živi u Haifi. Julija je ostala u prijateljskim odnosima sa svojim spasiocima, meštanima sela Latkovac. Ilan Doron je 2007. godine, nakon skoro 60 godina, a na poziv porodice Dragana Kneževića, dolazio u Srbiju, u posetu svojoj rodnoj kući u etno selu Latkovac, očevom i dedinom grobu. Obnovljeno prijateljstvo traje i dan danas…I Ilan je, posle deset godina, ponovo u Latkovcu.

SLATKOVAC_Ilan

Jedan italijanski zarobljenik po završetku rata odbijao je da se vrati u svoju zemlju, potpuno opčinjen čarima Latkovca.

Pored bogate i divne istorije, selo je specifično po predivnoj okolini i netaknutoj prirodi. Čista planinska voda, lekovito poljsko i šumsko bilje, svež vazduh, domaća zdrava hrana… učiniće da vam ovo jedinstveno seoce zauvek ostane u sećanju. I u srcu. Slatkovac se nalazi u samom srcu Srbije, dvestotinak kilometara udaljeno od Beograda i samo tri od Aleksandrovca, u zagrljaju Kopaonika, Goča i Željina, na 430 metara nadmorske visine.

Već ste svi shvatili da Slatkovac nije obično mesto. On nosi onu divnu emociju iz detinjstva kada ste jedva čekali da odete na selo gde vas sa osmehom dočekuju, ušuškani ste dok brinu o vama, dani vam prolete, a rastanci su obojeni setom… A kada niste tamo, znate da neko misli na vas i nestrpljivo vas očekuje…

Slatkovac živi svoju renesansu, a porodica Knežević je to omogućila. U vreme kada je tako malo lepih priča o selima a tako mnogo o iseljavanjima, ova i ovakva priča svima nam daje nadu da u Srbiji postoji još tako složnih, upornih, posvećenih i marljivih domaćina poput njih.

SLATKOVAC_slatmileva

I za kraj, jedan kuriozitet: Da li znate da je u Latkovcu, baš u ovoj kući, davne 1918. Godine rođena nekada a i sada popularna internet ‘zvezda’ Pokojna Mileva? Eto, i to je još jedna tajna koju smo vam o Slatkovcu otkrili, a na vama je da ostale otkrijete sami, kada posetite ovu oazu mira, lepote i uživanja… Po vašem ukusu.

                                                                                                                                                            Tamara Gočmanac

About the author

Related Post

Leave a comment

ARHIVA

 

 

Izrada sajta i hosting: Hosting – Srbija

WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com