Pre stotinak godina samo su imućniji ljudi u gradovima sebi mogli priuštiti provođenje godišnjeg odmora na moru i planini, pa je uobičajeno odredište bilo selo i rodbina na selu. Danas, kada mnoga gradska deca nisu nikada videla uživo domaće životinje, seoski turizam je postao čak pomodarska pojava, ali koja predstavlja odličan način da se spoje boravak u prirodi, aktivan ili pasivan odmor i upoznavanje sa kulturom, tradicijom i običajima nekog kraja.
Seoski ili ruralni turizam se vezuje isključivo za ruralna područja koja predstavljaju osnovne receptivne prostore seoskog turizma. Turizam pretpostavlja privremenu promenu mesta boravka, koja obično podrazumeva boravak u nekom kvalitativno i pejzažno potpuno drugačijem prostoru, a sela i njihovo prirodno okruženje to svakako jesu u odnosu na velike gradske centre.
Po nekom nepisanom pravilu, seoski turizam obično predstavlja drugi ili treći odmor u toku godine (nakon letovanja i/ili zimovanja). Glavne sezone su proleće i jesen, dok se značajan promet ostvari i u letnjim mesecima. Primarni motivi zbog kojih turisti dolaze na selo su priroda i kulturno nasleđe, kao i gastronomija, aktivnosti, specijalni interesi (branje lekovitog bilja, vinske ture, biciklizam, planinarenje, edukacija,…).
Ruralni turizam se ne odlikuje masnovnošću, tj. ne postoje seoske destinacije koje privlače više stotina hiljada ljudi. To se može desiti samo u retkim slučajevima kada se u nekom selu održava neka manifestacija, ali tada je osnovni motiv turista upravo to dešavanje, a ne seoska sredina.
Najčešći gosti seoskih domaćinstava su:
– porodice (obično sa decom do 12 godina starosti);
– male grupe koje putuju zbog nekih specijalnih interesa (planinarenje, biciklizam, folklor…);
– individualni posetioci;
– organizovane grupe koje dolaze iz edukativnih razloga (studenti šumarstva, biologije, veterine, georgrafije, učenici srednjih škola, i dr.).
Prosečna dužina boravka u seoskom turizmu se ne može tačno odrediti jer je ova kategorija u mnogome zavisna od ponude određenog seoskog područja kao i želja i interesovanja samih turista. To može biti vikend na selu, ali i dvonedeljni pa i duži boravak. Ipak, sve češći su kraći boravci u trajanju od dva do tri dana (produženi vikend).
Seoski turizam beleži konstantan rast u svetu. Tome su svakako doprineli neki savremeni globalni trendovi kao što su zaštita prirode, boravak u prirodi, kao i očuvanje i ponovno oživljavanje lokalnih tradicija, običaja, kulturno-istorijskih spomenika, a sve to na temeljima održivog razvoja. Seoski turizam uspešno inkorporira sve ove elemente u svoju ponudu, pa zato i ne čudi što sve više turista putuje u ruralne predele.
Seoski turizam na teritoriji Grada Кruševca, a i u celom Rasinskom okrugu, prepoznat je kao jedan od značajnih faktor revitalizacije sela u cilju rešavanja kako ekonomskih tako i demografskih problema sa kojima se susrećemo.
Međutim, ruralni turizam još uvek nema jasno definisane elemente marketinga (proizvod, cena, promocija i distribucija), niti se njegov razvoj u potpunosti bazira na osnovama održivog razvoja.
Grad Кruševac, sa povoljnim geografskim položajem i velikim brojem sela, ima izuzetno povoljne mogućnosti za razvoj seoskog turizma. Ove pogodnosti su naročito izražene u selima prema Ribarskoj Banji i selima na obroncima Jastrepca (najšumovitije i najvodnije planine ovog dela Balkana). Takođe, sela koja se nalaze pored reke Morave i Ćelijskog jezera pružaju velike mogućnosti za razvoj seoskog turizma.
Seoski turizam je važan segment poljoprivrede i održivog razvoja koji omogućava stanovnicima dodatne prihode prilikom plasmana proizvoda domaće radinosti u sopstvenom domaćinstvu. Omogućava vrednovanje ženskog rada u kući, kao i zapošljavanje radno neaktivnih članova domaćinstva.
Turistička valorizacija predstavlja kompleksnu ocenu prirodnih, kulturnih i antropogenih vrednosti nekog mesta koje su značajne za razvoj turizma, a može se i shvatiti kao process plasmana turističkih vrednosti na domaćem i inostranom tržištu.
Značajnu ulogu u promociji seoskog turizma na teritorija grada Kruševac svakako ima Turistička organizacija grada Кruševca. Ona je svojim radom i analizom trenutnog statusa ruralnog turizma, donekle prevazišla postojeće probleme, a kao rezultat toga imamo nekoliko kategorisanih seoskih turističkih domaćinstava i naravno veći broj zabeleženih noćenja.
Osnova problema razvoja seosakog turizma je nedovoljna edukacija stanovništva seoskih područja i prihvatanje tvrdnje da je selo turistički proizvod i da kao takvo predstavlja osnovu za razvoj seoskog turizma.
U cilju promocije seoskog turizma na teritoriji grada Kruševca u proteklom periodu je organizovano više mini sajmova seoskog turizma (Bela Voda, Ribare…). Na sajmovima su prezentovani potencijali pojedinih sela, promovisana tradicionalna kuhinja, stari zanati itd.
Kruševac svakako raspolaže sa značajnim potencijalim u seoskom turizmu. Sela na obroncima Jastrepca (Mala reka, Rlica, Srndalje…); Sela koja gravitiraju Ribarskoj Banji (Ribare, Veliki Šiljegovac…); Sela uz Zapadnu Moravu (Bela Voda, Kukljin…); Sela u slivu Rasine (Naupara, Jablanica…), svakako su najinteresantnija i pružaju najviše mogućnosti za razvoj ove grane turizma.
Facebook citati
„KADA POŽELIŠ NEKOME URADITI NEŠTO LEPO, URADI TO ODMAH. NE ČEKAJ SUTRA, MNOGI SU TAKO ZAKASNILI…“
Leave a comment
Žao nam je, da bi postavili komentar, morate biti prijavljeni.