DRUŠTVO NA-DANASNJI-DAN-1
Na današnji dan, 16. oktobar

1758 – Rođen je američki filolog i leksikograf Noa Vebster (Noah Webster) koji je 1806. objavio svoj prvi rečnik engleskog jezika “Compendious Dictionary of the English Language”, a 1828. rečnik koji i sada nosi njegovo ime.

1793 – Zbog izdaje je, pred oko 300.000 Parižana, na giljotini pogubljena francuska kraljica Marija Antoaneta (Marie Antoinette), supruga Luja XVI (Louis) i ćerka austrijske carice Marije Terezije (Maria Theresia). Tokom Francuske revolucije postala je omražena ličnost koja je gladnom narodu navodno poručila: “Ako nemate hleba, jedite kolače”.

1813 – Počela je istorijska Bitka naroda kod Lajpciga u kojoj su snage Šeste antinapoleonovske koalicije porazile Napoleonove trupe i prisilile ga da se 19. oktobra povuče preko Rajne.

1837 – Srpski knez Miloš Obrenović izdao je ukaz o ukidanju svih vrsta kuluka, osim kuluka za održavanje puteva i mostova.

1846 – Prvi put je izveden veći operativni zahvat pod narkozom. Američki hirurg Džon Voren (John Warren) upotrebio je etar kao anesteziju prilikom uklanjanja tumora pacijentu u Opštoj bolnici Masačusets u Bostonu.

1854 – Rođen je engleski pisac irskog porekla Fingal O’Flaerti Vils, poznat kao Oskar Vajld (Oscar Wilde), najizrazitiji zastupnik larpurlartizma u engleskoj književnosti druge polovine 19. veka. Njegovo demonstrativno kršenje viktorijanskih društvenih konvencija završilo se dvogodišnjom kaznom zatvora (1895) zbog homoseksualizma. Umro je u Parizu 1900. u bedi i nemilosti (Dela: “Slika Dorijana Greja”, “Važno je zvati se Ernst”, “Idealan muž”, “Srećni princ i druge priče”).

1886 – Rođen je izraelski državnik David Ben Gurion, jedan od lidera pokreta za stvaranje jevrejske države, prvi premijer od 1948. do 1953. i ponovo od 1955. do 1963.

1888 – Rođen je američki pisac Judžin Gledston O’Nil (Eugene Gladstone O’Neill), tvorac moderne američke drame, prvi američki dramski pisac dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1936. (“Dugo putovanje u noć”, “Žudnja pod brestovima”, “Elektri priliči crnina”).

1910 – Jedan od pionira srpskog vazduhoplovstva Ivan Sarić izveo je pred više hiljada gledalaca u Subotici let drvenim “monoplanom” koji je sam konstruisao. Na visini od 30 metara, u širokom luku obleteo je konjičko trkalište. Letelica je izložena u Muzeju vazduhoplovstva na beogradskom Aerodromu “Nikola Tesla”.

1927 – Rođen je Ginter Gras (Guenter Grass), jedan od najznačajnijih nemačkih književnika 20. veka, koji je svetsku slavu stekao prvim romanom “Limeni doboš” (1959), oštar polemičar i društveni kritičar (“Limbur”, “Pseće godine”, “Lokalna anestezija”).

1945 – Osnovana je Organizacija za hranu i poljoprivredu UN (FAO) sa osnovnim ciljem da podigne nivo ishrane i poboljšanja životnog standarda. Godine 1979. ovaj datum ustanovljen je kao Svetski dan hrane.

1946 – Na osnovu presude Međunarodnog suda za ratne zločine u Nirnbergu, izvršena je smrtna kazna vešanjem nad desetoricom nemačkih nacističkih vođa, među kojima su bili i šef diplomatije Joahim fon Ribentrop (Joachim von Ribbentrop) i načelnik štaba Vrhovne komande nemačke vojske Vilhelm Kajtel (Wilhelm Keitel).

1959 – Umro je Džordž Maršal (George Marshall), šef Generalštaba američke vojske u Drugom svetskom ratu, jedan od inicijatora programa za obnovu posleratne Evrope (1947) koji je po njemu nazvan “Maršalov plan”. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1953.

1964 – Kina je izvela prvu eksploziju atomske bombe i postala peta zemlja sveta koja raspolaže nuklearnim oružjem.

1973 – Američki državni sekretar Henri Kisindžer (Henry Kissinger) i severnovijetnamski političar Le Duk To dobili su Nobelovu nagradu za mir za uspešno okončane mirovne pregovore. Le Duk To je odbio da primi nagradu.

1978 – Poljski kardinal Karol Vojtila (Wojtyla) izabran je za 264. poglavara Rimokatoličke crkve kao prvi neitalijanski papa posle 456 godina, koji je potom uzeo ime Jovan Pavle II.

1981 – Umro je izraelski general i ministar odbrane Moše Dajan (Moshe Dayan), zaslužan za uspeh u izraelsko-arapskom ratu 1967, kada je Izrael za šest dana osvojio Sinaj, Gazu, Zapadnu obalu i Golansku visoravan.

1982 – Umro je italijanski operski pevač Mario del Monako (Monaco), nazvan “tenorom epohe”. Zahvaljujući izuzetnom glasu i izvanrednom osećanju za scenu, stekao je veliku popularnost i priznanje kritike.

1983 – Umro je srpski slikar i likovni kritičar Mihailo Petrov, jedan od vodećih učesnika u velikom preobražaju umetnosti u Jugoslaviji između dva svetska rata. Bio je profesor Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu. Ilustrovao je mnogobrojne knjige.

1984 – Crnački anglikanski biskup Johanesburga Dezmond Tutu (Desmond) je dobio Nobelovu nagradu za mir, kao druga istaknuta ličnost crnačke većine u Južnoj Africi kojoj je dodeljena ta nagrada. Bivši predsednik Afričkog nacionalnog kongresa Albert Džon Lutuli (John Luthuli) dobio je Nobelovu nagradu za mir 1960.

1996 – Na stadionu u glavnom gradu Gvatemale poginulo je 78, a povređeno više od stotinu ljudi u stampedu nastalom posle pokušaja navijača bez karata da se probiju na tribine kako bi posmatrali kvalifikacioni meč za svetsko fudbalsko prvenstvo.

1998 – Pod pritiskom međunarodne zajednice, jedinice Vojske Jugoslavije na Kosovu počele su povlačenje u matične garnizone, ali su se nastavili sukobi manjeg intenziteta između srpskih snaga bezbednosti i kosovskih Albanaca.

2000 – U Beogradu je umro Milan Kurepa, istaknuti fizičar, član Srpske akademije nauka.

2003 – Umro je Laslo Pap, legendarni mađarski bokser, osvajač tri zlatne olimpijske medalje u srednjoj kategoriji.

2004 – Umro je Pol Nice (Paul Nitze) jedan od vodećih zagovornika hladnog rata i “arhitekta nuklearnog zastrašivanja”.

2007 – U saobraćajnoj nesreći kod Nove Gradiške u Hrvatskoj poginuo je Toše Proeski (26) jedan od najboljih pevača pop muzike u Makedoniji i velika zvezda celog regiona.

2012 – Bivšim predsednicima Srbije Borisu Tadiću i Hrvatske Ivi Josipoviću uručena je u Evropskom parlamentu Evropska medalja za toleranciju, kao priznanje za “doprinos toleranciji, poštenju i moralnoj hrabrosti i pomirenju”.

2013 – Dnevnik “Večernje novosti” obeležio je 60 godina postojanja. Prvi broj tog lista izašao je 16. oktobra 1953. godine.

2016 – U Crnoj Gori održani parlamentarni izbori na kojima je najvše glasova osvojila Demokratska partija socijalista (DPS), ali nedovoljno da samostalno formira vladu Državni organi Crne Gore su saopštili da se tokom izbornog dana desio pokušaj državnog udara, zbog čega je uhapšeno 20 državljanja Srbije, među kojima i bivši komandant Žandarmerije Srbije Bratisalv Dikić.

About the author

Related Post

Leave a comment

ARHIVA

 

 

Izrada sajta i hosting: Hosting – Srbija

WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com